Home

PROFESIJA "RADIO"





O RADIJU


Može se reći da je radio svojom suštinom, vezan za drevnost, za antičku cenu, koju je u drevnosti imala izgovorena reč. Dobro znamo koliko je tu svoju reč cenio Sokrat koji nijedno svoje delo nije napisao sam, ali je ostavio jednu pregnantnu izvanrednu maksimu GOVORI DA BIH TE VIDEO.

Prema tom shvatanju čovek se najbolje otkriva u svojoj govornoj akciji, u načinu na koji saopštava svoju misao, a ta misao prema Sokratovskoj tradiciji jeste pre svega dijaloška, govorna, a govorna reč je ta koja nasuprot misaonoj omogućava dijalog nasuprot monologu. To je zatim reč koja nam onemogućava izvesnu samocenzuru koja se uvek nameće prilikom preciznog definisanja pisane reči. Sokratova saznanja potvrdila su, delimično bar, kasnija efikasnija istraživanja, koja kriminolozi sasvim dobro znaju da je glas čovekova izražajna osobina, karakteristična za pojedince čak mnogo više nego i sami otisci prstiju. Radio emisije... obnavljaju danas, u moderno doba, antičku tradiciju žive reči. Dokumentarna pripovedanja, koja posredstvom njih slušamo, sadrže elemente što se ne mogu adekvatno zapisati, a ti nezapisani elementi čine integralni deo sadržaja i značenja dokumenta.

Način na koji jedan čovek govori, njegova disanja i ćutanja, uzdasi, naglasci, intonacija, emotivnost koja se u govoru oslobađa i koju besednik pokušava da priguši, sve su to osobine govora koje se ne mogu preneti na papir, koje se ne mogu zapisati, a mnogo toga što je nezapisano, upravo je veoma značajno za sadržaj i značenje onoga što se govori. Nesumnjivo je da izgovorena reč ima svoje određene prednosti nad pisanom, kao što i ova ima nad njom. Svakako, niko neće dovesti u pitanje činjenicu da pisana reč pre svega jeste reč nauke, intelektualnog poniranja u dubine saznanja i reč uz koju se vezuju neki isključivi oblici umetničkog kazivanja. Sa druge strane, međutim eto, izgovorena reč ima tu prednost emocionalnosti i prednost neposrednog humanog dodira sa prisustvom drugog čoveka posredstvom njegovog fizičkog glasa bilo da je on živ, bilo da je mrtav. Naravno da je ta prednost još veća u slučaju poezije, nego u slučaju pripovedanja i beleženja, jer je poezija uvek bila pre svega stvar oralnosti onoga što se čuje nego onoga što je zapisano. Niko nam ne može bolje otkriti jednu pesmu nego što to čini sam autor, nego što to čini njegov glas, kada je barem u pitanju izvorna intencija autorova. Interpukcija kojom se služimo nedovoljna je da bi na bilo koji način odrazila u pisanom obliku sve one govorne infleksije koje su u kazivanju poezije nezamenljiva dragocenost.

Đorđe Malavrazić
Glavni urednik Radio Beograda 2
Istraživač istorije radija


(Iz recenzije projekta "Knjige koje govore" autora Dragoslava A. Simića, urednika dokumentarnog programa Radio Beograda 2)




LJUDI RADIJA

U svakoj profesiji postoje manje ili više revolucionarni dogadjaji. Pored njih daleko su važnije ličnosti koje su, na sebi svojstven način, dale svoj doprinos u razvitku, poboljšanju, olakšanju... ili popularnosti posla.

Sledeće stranice, koje možete posetit klikom na tekst ispod odgovarajuće slike, posvetili smo najistaknutijim predstavnicima Radija, pre svega onima koji su svoj posao obavljali pred mikrofonom. Reč je o spikerima, komentatorima, novinarima, voditeljima, urednicima...



ŽARKO OBRAČEVIĆ




RADIVOJE MARKOVIĆ






DUŠAN RADOVIĆ






ZORAN STANOJEVIĆ






MILOVAN ILIĆ - MINIMAKS






ZORAN MODLI






GORAN STOJIĆ










RADIO 103
Georgija Dimitrova 11
24000 Subotica

Marketing: +381 (0) 24 / 580-440
Studio: +381 (0) 24 / 555-103